Sadržaj
Bio je to negdje 4. mjesec ove lude, nepredvidive 2020. godine. Godine koja nas je dobrano protresla, natjerala da zaustavimo kotač života, da presložimo naše životne prioritete i probudimo se iz nekog čudnog sna.
Moja draga prijateljica (usudim se nakon svega tako ju zvati) i kolegica blogerica Iva s bloga Healthy Little Tooth održala je webinar “Pametno jedi i prirodu štedi” koji sam u vrijeme onog ludog lockdowna, popratila s veseljem.
Prije toga mi se već neko vrijeme po glavi vrzmala ideja kako bih voljela za vas, moje čitatelje, skupiti na jedno mjesto neke ideje o tome kako najbolje iskoristiti neke dijelove namirnica koje inače najčešće bacamo i općenito recepte u kojima bi naglasak bio na minimalizaciji otpada koji nastaje od hrane.
Zašto je bacanje hrane tema kojom se trebamo aktivno baviti?
Ovo je tema koja me, kao osobu koja je svakodnevno u doticaju s hranom, duboko zabrinjava. Osobno, mrzim bacati hranu i nastojim to izbjeći kad god je moguće. Zbog toga sam, s vremenom, u svoj život uvela neke navike i recepte koji mi kao kupcu i konzumentu omogućavaju da stvaranje otpada od hrane svedem na minimum.
Idemo malo skupa pogledati brutalne brojke vezane uz bacanje hrane, kako na svjetskoj, tako i na našoj, lokalnoj razini.
Surova statistika
Globalizacija nam je donijela puno pozitivnih, ali i negativnih promjena. Možemo reći da je ona jednim dijelom uvelike zaslužna za povećanje rasipanja hrane. Opskrbni lanci su produljeni, a do gubitka i propadanja hrane dolazi u svakoj fazi, od same proizvodnje, prerade, skladištenja, transporta pa do trenutka kada konačno dođe do nas, njezinih konzumenata.
Brojke su pomalo šokantne i sama im ne mogu vjerovati dok ih čitam:
- Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) procjenjuje kako se 1,3 milijarde tona hrane baci svake godine, od toga 1/3 namijenjena za prehranu ljudi.
- Na razini EU, procijenjeno je da se baci oko 20% hrane, od čega su za oko 47 milijuna tona odgovorna kućanstva.
- Prema istraživanju Branke Ilakovac, stanovnik Hrvatske godišnje baci prosječno 75 kilograma hrane.
- Iva i ja smo provele vlastitu malu anketu na Instagramu koja je pokazala da najviše bacamo voće i povrće, zatim mliječne proizvode, kruh te najmanje meso i ribu.
Totalno ludo, zar ne?
I tako se rodila ideja za “Jedem pametno, kuham odgovorno”
Nakon Ivinog webinara, samo mi se pojavila žaruljica iznad glave:
“A što kada bismo nas dvije osmislile nešto zajedno?”
Javila sam joj se AND SHE SAID YES!
I tako smo, dooobrih 6 mjeseci radile na ovom našem malom tajnom projektu. Držale smo ga gotovo u potpunosti za sebe jer ni same nismo znale kada ćemo ga stići završiti niti koliko će opsežan biti. Znale smo samo da želimo stvoriti nešto korisno i edukativno.
Samo smo krenule pisati i kuhati.
Imale smo tooooliko ideja (puno njih smo morale ostaviti za neku drugu priliku) da je na kraju naša “mala kuharica”, kako smo joj od milja tepale, postala pravi, veliki priručnik sa savjetima i receptima za održivu svakodnevicu.
Kako je priručnik organiziran?
Podijeljen je u 5 dijelova: skupa najprije uočavamo probleme vezane uz bacanje hrane, zatim zajedno planiramo tjedni jelovnik i idemo u kupovinu.
Nakon toga, učimo kako s hranom postupati nakon što smo se vratili iz trgovine, kako slagati namirnice u smočnici i u hladnjaku i počinjemo kuhati! Učimo kako kiseliti i fermentirati određene namirnice, kako ih sušiti i na što trebamo pripaziti prilikom zamrzavanja. Također, zajedno koristimo i ostatke na maštovit način!
Kada smo napokon prijateljima i obitelji dali priručnik na čitanje, rekli su nam: “Niste valjda lude pa ćete to dati džabe? Naplatite bar nešto, toliko ste truda uložile u sve to!”
I u pravu su.
Uložile smo jako puno ljubavi, truda, rada i našeg slobodnog vremena u stvaranje “Jedem pametno, kuham odgovorno”.
Ipak, mi smo ju odlučile pokloniti VAMA.
Dati ju svima da se njome služe besplatno, da im naše iskustvo, savjeti i ideje budu poticaj za pozitivne promjene u vlastitom životu. Da onda TI, koji/a ovo čitaš, dalje širiš dobre navike i da skupa, ZAJEDNO, kao ljudi kojima je stalo do ovog malog ćoška svemira u kojem živimo, budemo promjena koju želimo vidjeti.
Ovaj priručnik i kuharica su moj i Ivin skromni doprinos rješavanju globalnog problema bacanja hrane. On je uistinu malen i znamo da neće promijeniti svijet. No, malo po malo, zajedno možemo doći do rezultata koji će značiti osjetnu promjenu na bolje.
I to kakvu.
Za kraj ovog posta, ostavljam te s citatom Johna Taylora Gattoa, američkog učitelja i autora nekoliko knjiga o edukaciji. Ovaj njegov citat me je motivirao cijelo ovo vrijeme dok smo radile na na ovom našem priručniku.
“Bez jasne svijesti o kratkom luku života, ništa ne znači mnogo. Kada bismo živjeli zauvijek, nijedan izbor ne bi nikad bio značajan, zato što bi bilo dostupno vrijeme za ponovne izbore. Vrijeme je strogo određeno. Svaki izbor isključuje neki drugi, to je stvarnost koja postojanju daje značenje. Trebamo razumjeti da oni koji umiru duguju nadolazećim generacijama svijet koji je bar jednako tako dobar kao onaj koji su uživali dok su bili u punoj snazi, ako je moguće i bolji.”
Ukoliko primijenite neki od savjeta ili skuhate nešto po receptu ili inspiraciji iz ovog priručnika i odlučite to podijeliti, svakako svoje objave na društvenim mrežama označite s #JedemPametnoKuhamOdgovorno i tagirajte nas u svojim objavama kako bismo vidjele što ste fino pripremali.
Također, bilo bi nam drago da nam se javite na e-mail ili na Instagram sa svojim dojmovima, pohvalama, kritikama i prijedlozima. Možda sanjamo veliko, no jednoga dana voljele bismo ovaj vodič imati i u tiskanom, proširenom izdanju s još više kreativnih recepata i savjeta!
Zbog toga će nam svaka povratna informacija puno značiti. 🙂
Leave a Reply