Sadržaj
Zašto ukiseliti vlastiti kupus
Zašto bi itko normalan u današnje vrijeme išao kiseliti kupus kod kuće kad ga se vrlo lako može kupiti bilo u trgovini ili na tržnici? Moja motivacija je u ovom pothvatu dvostruka:
- Kupus mogu začiniti onako kako to ja volim i želim – Obični kiseli kupus začinjen samo solju može biti prava fermentirana slast, ali uz toliko začina koji nam se nude i koji mogu biti dodatno blagotvorni, kako za naše okusne pupoljke, tako i za našu probavu, uistinu bi bilo šteta ne eksperimentirati. U trgovini većinom možemo naći kupus začinjen samo solju i eventualno paprom pa sam zbog toga odlučila sama isprobati neke nove kombinaciije okusa. Također, kupovni kiseli kupus je često prekisel za moj ukus. Od tri varijante koje sam radila, najdraža mi je upravo ona s kurkumom i ljutom paprikom.
- Imam priliku učiti o fermentaciji hrane iz neposrednog primjera i sačuvati višak povrća – priprema povrća te promatranje što se zbiva u tim čudnovatim šarenim teglicama iz dana u dan je nevjerojatno! Primjerice, povrće neće imati isti okus na 7. i 14. dan fermentacije. Štoviše, moguće je da će se okus promijeniti u potpunosti! Ne znam za tebe, ali meni je to apsolutno fascinantno. Također, zbog toga što stalno isprobavam različite recepte, često se nađem u situaciji da ne stignem potrošiti svo povrće koje imam u tom trenutku na raspolaganju, a kako mrzim bacati hranu, fermentiranjem hrane čuvam ju od propadanja.
Kako funkcionira lakto fermentacija hrane
Lakto fermentacija hrane je proces u kojem bakterije Lactobacillusi prirodno prisutne ugljikohidrate iz hrane, u ovom slučaju povrća, pretvaraju u mliječnu kiselinu. Tijekom ovog procesa, oslobađa se i ugljični dioksid (osobito tijekom prvih nekoliko dana kiseljenja pa tako možeš vidjeti jako puno mjehurića koji izlaze van). Lactobacilluse možemo u ovom slučaju smatrati “dobrim bakterijama” koje će, ukoliko im osiguramo uvjete koji njima odgovaraju, pred sobom pomesti one “loše bakterije” i našu hranu učiniti vrlo ukusnom i pomalo funky.
Ono na što posebno moraš obratiti pažnju je to da ove vrste bakterija mogu preživjeti samo u anaerobnom okruženju, dakle okruženju bez prisustva kisika.
Zbog toga je važno da svo povrće koje fermentiramo bude potopljeno u otopini vode i soli. U suprotnom, može doći do razvoja različitih plijesni, gljivica i drugih, za nas nepoželjnih bakterija te na taj način riskiramo kvarenje povrća koje naposlijetku nećemo moći konzumirati.
Sol neće naštetiti dobrim bakterijama?
Neće, štoviše, u početnoj fazi fermentacije spriječit će razvoj neželjenih bakterija kako bi Lactobacillusi na miru mogli obaviti svoj posao. Uz to, sol pomaže našem povrću da ostane hrskavo, skupa sa začinima razvija okus i kontrolira brzinu fermentacije, što je osobito bitno tijekom visokih temperatura.
Možda se pitaš koju sol koristiti za kiseljenje?
Netko će reći da koristiš samo himalajsku, nikako stolnu, netko da koristiš samo morsku. Autori odlične knjige “The Art of Fermentation” Sandor Ellix Katz i Michael Pollan kažu da je zapravo svejedno koju sol koristiš. Ja u svojem kuhanju većinu vremena koristim morsku sol pa sam ju tako koristila i u ovom receptu.
Što nam je sve potrebno za lakto fermentaciju
- Povrće – procesom lakto fermentacije možemo sačuvati gotovo bilo koje povrće koje nam padne na pamet. S obzirom da sam ja odlučila kiseliti rezani kupus, kupila sam zeleni i crveni, odnosno ljubičasti kupus. Među zelenim sortama ima dosta vrsta, a za ovaj recept možeš koristiti onaj koji i inače najradije jedeš. Također, možeš dodati i druge vrste povrća, kao što su mrkva, celer, repa i sl.
- Morska sol – najbolje sitno mljevena. Ja u ovom receptu koristim 25 g soli na 1 kg očišćenog, narezanog kupusa, no ukoliko iz zdravstvenih razloga moraš pripaziti na unos soli, možeš staviti i manju količinu.
- Čiste staklenke – dobro ih operi vodom i deterdžentom prije korištenja. Ukoliko želiš, možeš ih i sterlizirati u pećnici na 100°C, iako to nije nužno za ove recepte.
- “Utezi” – spomenula sam kako je ključan korak u lakto fermentaciji osigurati da povrće ostane potopljeno u vodi i soli. To se može napraviti na različite načine – netko stavi list čitavog kupusa i pritisne ga čistim kamenom, netko stavi keramičku posudicu ili vrećicu napunjenu vodom. Meni je osobno najdraži ovaj zadnji način – uzmem čistu vrećicu, napunim ju s malo vode i stavim u staklenku. Voda u vrećici se lako rasporedi tako da mi kupus uopće ne dolazi u doticaj sa zrakom. Skroz jednostavno! Hvala Aniti s bloga Možeš se udat na ovoj ideji.
- Vrijeme – čekanje je definitivno najteži dio. Nakon nekoliko dana povrće će već promijeniti svoj izgled i okus. U tom vremenu svakako možeš očekivati da će se stvarati puno CO2, stoga staklenku/e s kupusom preporučam držati na nekoj podlozi koja se lako može obrisati. Postoji mogućnost da ekipa mikroorganizama bude toliko aktivna da ti slana otopina krene izlaziti van, no to obično bude u vrlo maloj količini. Ukoliko ne voliš jako kiselo povrće, možeš ga konzumirati nakon nekoliko dana. No ipak ti savjetujem da se strpiš i pričekaš barem 10-14 dana, a poželjno i duže, kako bi se okusi dodatno razvili i produbili.
- Posude – tradicionalno, povrće se najčešće fermentiralo u glinenim posudama. Netko danas koristi i plastične, no za ovako malu količinu kiselog kupusa, staklenke su mi se pokazale najpraktičnijim rješenjem. Što je širi otvor staklenke, to je bolje, a dok čekaš da fermentacije odradi svoje, staklenku NIKAKO nemoj zatvarati hermetički poklopcem. Uvijek ostavi barem 6-7 cm do vrha teglice da dobiješ prostor za staviti uteg.
Najbolja temperatura za kiseljenje kupusa
Duljina fermentacije će ovisiti puno i o temperaturi prostorije u kojoj se odvija. Tijekom ljeta će sigurno biti potrebno manje vremena da se povrće ukiseli nego tijekom zimskih mjeseci. Generalno, najbolja temperatura za lakto fermentaciju kupusa i svog ostalog povrća je između 16 i 24°C.
U ovom postu, pokazat ću ti 3 varijante kiselog kupusa koje sam radila. Na fotografijama ispod možeš vidjeti kako kupus izgleda prvi i četrnaesti dan kiseljenja.
U kojim receptima koristiti rezani kiseli kupus
Iako rezani kiseli kupus najčešće ujesen i zimu jedem kao zamjenu za svježe salate, on vrlo lako može postati dio samog jela ili odličan prilog! Kako zimi naše tijelo traži malo konkretniju hranu, sigurno nećeš pogriješiti kombiniraš li ga sa suhim mesom, slaninom ili kobasicama.
Osim toga, možeš razmišljati i u drugom smjeru pa napraviti domaća peciva , naći kakve fine kobasice i poslužiti ih s rezanim kiselim kupusom!
Evo nekoliko ideja za recepte s kiselim kupusom:
- Dinstani kiseli kupus
- Istarska jota
- Složenac s kiselim kupusom i krumpirom
- Zapečeni sendvič sa šunkom, sirom i kiselim kupusom
- Hot dog s kiselim kupusom i senfom (ili ajvarom)
- Toplo-hladna salata s puretinom
- Ukrajinska juha s kiselim kupusom (kapustnyak)
Nekoliko prijedloga za fermentiranu hranu
- KIMCHI – jednostavan vodič za kućnu pripremu
- TAJNE OSVJEŽAVAJUĆEG MLIJEČNOG KEFIRA
- TAJNE SLATKO-KISELE KOMBUCHE
- RAŽENI KRUH S KISELIM TIJESTOM
Još recepata za zimnicu
Jedeš li i ti prirodno ukiseljeno povrće? Pripremaš li takvu hranu kod kuće? Piši mi na e-mail, u komentare ispod ovog posta ili na Instagram, vrlo rado bih čula tvoja iskustva! Isprobaš li ovaj ili neki drugi recept s bloga, svakako mi pošalji fotku svojeg jela ili tagiraj @foodandmoodblog na društvenim mrežama.
A ukoliko više preferiraš video recepte, ne zaboravi se pretplatiti na moj Youtube kanal.
Izvori:
https://www.irishtimes.com/life-and-style/the-great-big-fridge-debate-1.1152534
https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/james-cook/
Fuel My Creativity!
Support my work by making a small donation.
Rezani kiseli kupus (ribanac) na 3 načina
Ingredients
Klasični kiseli kupus
- 1 kg kupusa (očišćenog i narezanog)
- 25 g soli
Ljuti kiseli kupus
- 1 kg kupusa (očišćenog i narezanog)
- 25 g soli
- 1 žličica mljevene kurkume
- ½ žličice ljute paprike
- ½ žličice đumbira u prahu
- ½ žličice mljevenog komorača
Funky ljubičasti kiseli kupus
- 1 kg crvenog kupusa (očišćenog i narezanog)
- 25 g soli
- 1 režanj češnjaka (sitno nasjeckan)
- ½ žličice mljevenog šarenog papra
- ½ žličice mljevenog korijandera (u prahu)
- ½ žličice gorušice
Instructions
- Glavici kupusa ukloni oštećene listove, operi ju i ocijedi od vode. Nareži ju na četvrtine, a zatim naribaj na ribež ili nareži nožem na trakice.
- Sve to prebaci u veliku posudu, dodaj sol te kreni miješati i gnječiti rukama kako bi kupus pustio što više vode.
- Nakon jedno 7-8 min, kupus je već trebao pustiti dosta vode. Ukoliko radiš jednu od ove dvije začinjene verzije, sada dodaj mljevene začine i još kratko izmiješaj s kupusom. Prebaci ga u čistu, suhu, hladnu staklenku tako da ostaviš barem 6-7 cm do vrha otvora. Prelij vodom koju je kupus trebao pustiti tijekom gnječenja.
- Uzmi prozirnu plastičnu vrećicu prethodno napunjenu s običnom vodom i pažljivo ju stavi kao uteg u staklenku s kupusom. Cilj nam je da je sav kupus uronjen u slanu otopinu te da nema pristup zraku. Staklenku nije potrebno zatvarati poklopcem.
- Ostavimo ju na tamnom mjestu, na sobnoj temperaturi, između 16 i 24 Celzijusa. Svako malo provjerimo kako napreduje fermentacija, pripazimo treba li možda dodati još slane otopine i sl. Kiseli kupus je gotov onda kada si ti zadovoljan/na njegovim okusom.
- Kada skužiš da je kupus postigao zadovoljavajući okus, prebaci ga u frižider kako bi se fermentacija usporila.
Notes
- Ovisno o vrsti kupusa, dobu godine kada je ubran i njegovoj svježini, postoji mogućnost da u fazi gnječenja neće pustiti dovoljno tekućine da sav bude uronjen u slanoj otopini. To mi se dogodilo upravo s crvenim kupusom. Neka te to ne brine: dovoljno je u vodi otopiti sol i potom ju nadoliti tamo gdje ti fali tekućine. Međutim, nije svejedno koji omjer vode i soli ćeš koristiti. Drži se ove formule: (voda u gramima) x 2.5/100. Primjerice, ako ti fali 200 g vode, onda 200 pomnožiš s 2.5 i podijeliš sa 100 te dobiješ 5. Toliko grama soli trebaš otopiti u vodi.
- Zabilježi si datum kada je započela fermentacija. To najlakše možeš napraviti tako da napišeš datum na naljepnicu i zalijepiš ju na staklenku.
Nutritional information provided is an estimate based on ingredients data and should be used for informational purposes only. Actual nutritional content may vary based on factors such as portion size, preparation methods and ingredients used.
Leave a Reply